KULTURA U FOKUSU 2019/2020 peti put za redom ispituje percepciju kulture, umjetnosti i baštine tijekom protekle godine. Fokus na kulturu u fotografskoj slici usko je specijalizirana tema dokumentarne i novinske fotografije podijeljena je na srodne no ipak različite segmente godišnjeg kulturnog djelovanja. Prije svega, izložbe i performansi koji prate godišnju produkciju galerija i muzeja, portreti umjetnika i kulturnih radnika, glazbene i koncertne produkcije, kazališta, filma i plesa te nepokretne kulturne baštine u kojoj se fotografskom slikom nastoji pratiti stanje arhitektonskih spomenika i spomenika kulture, dok je serija na temu kulture kao umjetničkog koncepta najšireg opsega preispitivanje aktualne fotografske misli i njenog odnosa prema kulturi i umjetnosti.
NAŠA PROŠLOST je fotografska. Nižemo mentalne slike utisnute u našim sjećanjima kao kumulativnom trezoru svega vidljivog. Prošlost bez fotografske slike teško je zamisliti, a fotografska slika traje puno duše nego povijest u kojoj je fotografija trezor vidljive stvarnosti. Važnost fotografije danas je podcijenjena iako više no ikad komuniciramo slikom u kojoj je fotografija preuzela primat i ulogu novog slikovnog pisma. Fotografija je važna baš kao što su važne kultura i umjetnost. Tu godinu za redom natječaj Kultura u fokusu to uspješno dokazuje. Isto tako, naglašava emocionalnu suživljenost fotografije kao načina komunikacije. Od konvencije fotografskog realizma kao dokumenta vremena, pa sve do nove koncepcije stvarnosti, fotografijom se bilježe godišnja zbivanja i stanje kulture na ovim prostorima. Pritom, fotografija kao mehanički reproducirana slika odavno više nije tema preispitivanja, štoviše, mogli bismo tvrditi kako u post-medijskoj eri slika više nije objekt, tek niz digitalnih zapisa među kojima tek rijetki postanu ispis na papiru ili nekom drugom mediju. Vrijeme instagramizirane stvarnosti fotografskom natječaju na temu kulture, umjetnosti i baštine daje na važnosti i radi rezimiranja bliske prošlosti u kojoj se kulturni događaji, otvorenja izložbi i koncerti nižu nevjerojatnom brzinom. Kultura u fokusu, nakon pete godine, postala je svojevrsni vizualni kulturni godišnjak koji nastoji naglasiti najzanimljivije kulturne trenutke iz prethodne godine.
FOTOGRAFIJA kao mehanički reproducirana slika odavno više nije tema preispitivanja, iako je pluralizam fotografskih procesa i tehnika aktualna pojava recentne fotografske prakse. Kultura u fokusu naglasak stavlja na društvenu angažiranost u smislu dokumentiranja neposredne kulturne i umjetničke akcije, te fotoreporterskog praćenja stanja baštine, kulture i umjetnosti kao dominantne pojave u svim njezinim segmentima. To potvrđuje i žirirani odabir fotografija na temu godišnje kulturne produkcije, u kojoj se naglasak nastoji staviti na kritiku stvarnosti i bilježenje osobnih stavova. Nove generacije fotografa uronjene su u fragmentirani svijet tehnoloških mogućnosti i informacija, gigantomahiju masovnih medija i društvenih mreža koji naše živote svode na površnu i fraktaliziranu percepciju stvarnosti. Kultura je samo mali segment naše stvarnosti. Istu, post-medijska era ne smatra pretjerano zanimljivom i važnom. Što više, u kontekstu umjetno producirane realnosti i idolopoklonstva, političkog, sportskog i influencerskog, umjetnici i kustosi, ljudi iz kazališta i klasične glazbe, kulturnjaci svih vrsta, vrlo često nisu medijske zvijezde, već marginalci koji ne odstupaju od vlastitih ideja i stavova. Suvremeni fotografi suočeni su s unaprijed postavljenim pravilima igre u kojoj slika mora zaustaviti trenutak akcije, nesreće, katastrofe, tragedije, kataklizme, anomalije, i pritom nije dovoljno samo zaustaviti odlučujući trenutak. Portali traže akciju i reakciju, što kulturu i umjetnost neizbježno stavljaju na marginu novog medijskog svijeta.
KULTURA U FOKUSU izdvojila je autore čiji je odnos prema kulturi različit, no najčešće emotivno povezan sa sredinom koja ih okružuje. Spomenici kulture i baština, umjetnici i njihova umjetnička djela, muzejske i galerijske izložbe, koncerti i glazbene priredbe najrazličitijeg sadržaja, ples, kazalište i film, a naposljetku i osobni pristup kulturi i umjetnosti na razini koncepta, naglasak stavlja na emociju percepcije i recepcije, a prije svega na plemenitu ambiciju i poslanje suvremene fotografije. Fotograf nastoji izdvojiti slike najvažnijih trenutaka godišnje produkcije, nastoji promisliti segment vremena koji je iza nas te preispitati unaprijed postavljene okvire koji u beskrajnoj mijeni slika čine kulturnu stvarnost. Također, kultura je istovremeno društvena i emotivna stvarnost koja, posjeduje duhovnu i mentalnu snagu koja vremenu u kojem je nastala daje novo značenje. Upravo je taj segment dodatno naglašen u osnovnoj ideji natječaja Kultura u fokusu. U posljednjim danima natječaja 2020. godine, rokovi su produženi i tako su zabilježeni važni trenutci u godini dana hrvatske kulture, od globalne pandemije do zagrebačkog potresa u kojem su upravo umjetnici bili istovremeno fizički najugroženiji i emotivno najsnažniji segmenti društva. Fotografi, baš kao i ostali umjetnici, nastoje biti svjesni vremena u kojem žive i stvaraju.
FOKUS NA KULTURU naglasak je stavio na aktualni ulomak vremena. Činjenica je da umjetnost mijenja ljude, a ljudi mijenjaju svijet. Tema kulture i umjetnosti, u kontekstu neke nove stvarnosti dobilo je drugačije značenje. Prilikom odabira pristiglih radova članovi žirija nisu ostali imuni na utjecaj stvarnosti u kojoj su iznova postale važne temeljne ljudske vrijednosti: život i preživljavanje, empatija i briga za drugo ljudsko biće. Odabrani radovi u kojoj je fokus stavljen na kulturu odražavaju komplementarnu sliku i paralelizme umjetničkih misli. U kontekstu umjetničkog moranja i uživljavanja u proces stvaranja fotografske slike nije naodmet zamisliti alternativnu stvarnost u kojoj bi u trenutku nestale sve snimljene fotografije. Odsutnost memorije i praznina povijesti nezamisliva je distopija koja naglašava važnost kulture, umjetnosti i fotografije. Fotografija i fotografska slika posebno su važne. Činjenica je, kako svijet instagramizirane stvarnosti društvenih mreža i medijskih portala često nije svjestan utjecaja i važnosti povijesnog konteksta fotografskog zapisa. Povezivanjem fotografije i života često naglašavamo osjećaj sklada i nesklada. Apsurd je sve apsurdniji, a nebrojenim fotografskim zapisima nastojimo zabilježiti krajnosti uma. Kultura i umjetnost život nam čine mogućim i lakšim, iako vrlo često nismo svjesni važnosti njihovog socijalnog uključivanjem u svakodnevni život. Naposljetku, to je i razlog zašto je fokus na kulturu važan.
INKLUZIJA KULTURE I UMJETNOSTI u život nije samo pitanje filozofije, stava ili kvalitete života. Inkluzija kao koncept podrazumijeva fizičku, društvenu i emotivnu uključenost suvremenog fotografa, jednako kao što općenito podrazumijeva uključivanje umjetnika i umjetnosti u sve strukture društva. Ova utopistička i deklarativna ideja upravo fokusiranjem na baštinu, kulturu, umjetnost i umjetnike nastoji potaknuti fotografe na djelovanje u kojima kao insajderi kulturne zajednice odbijaju tiraniju površnosti prisutnu u virtualnoj tehno civilizaciji te naglasak stave na povratak iskonskoj potrebi za emocijama koje govore jezikom umjetnosti. Peti pogled na kulturu zamišljen je kao fotografska kritika kulture i umjetnosti u kontekstu vremena i prostora u kojem živimo. Inzistiranjem na tematskim segmentima natječaja te osobnom pristupu fotografa pojedinoj temi, nastoji se petu godinu za redom uspostaviti mjerilo uključenosti u godišnja kulturna zbivanja. Umjetnička misao kao polazište i fotografski pristup kao stav koji je istovremeno dokumentaristički i novinski (u fotografskim uspješnicama definitivno i umjetnički) nastoji biti angažirana i osobna. Fotograf odabire sadržaj i temu, a naglasak stavlja na vlastitu recepciju suvremene kulture. Buđenje s proljećem 2020. bilo je globalno, grubo i bolno. Pandemija nas je podsjetila kako nismo mrtvi i prazni. Fokus na kulturu naglasio je krajnosti u kojoj heroiziranje humanosti i povratka čovjeku u teškim vremenima treba umjetnike i umjetnost.
Napisala Draženka Jalšić Ernečić